Intervju s Univ. Prof. Dr. Michaelom Meyerom
Institut za nonprofit menadžment
Ekonomski univerzitet (WU) Beč
Profesor Michael Meyer vodi Institut za nonprofit menadžment na WU Beču i suosnivač je programa NGO Academy, koji traje već više od 10 godina. Razgovarali smo s njim o ekonomiji utjecaja, društvenim i ekološkim ulaganjima te obrazovanju poduzetnika na Impact Days u Beču.
Prije svega, koje su vaše poveznice s ekosistemom ekonomije utjecaja?
Godine 2013. osnovali smo program NGO Academy zajedno s ERSTE Foundation. Cilj programa bio je osnažiti kapacitete klasičnih nevladinih organizacija (NVO), kroz prijenos znanja, ali još važnije kroz umrežavanje i stvaranje društvenog kapitala među NVO-ima u srednjoj i istočnoj Europi (CEE). NVO-i u regiji suočavaju se s velikim izazovima u područjima ljudskih prava, demokracije, socijalnih usluga i slično. Nedavno smo proširili fokus i na socijalna poduzeća i start-upove s utjecajem jer i oni nastoje ostvariti društvene ciljeve na financijski održiv način. Osim što doprinose socijalnoj i ekološkoj dobrobiti naših zemalja, poduzeća utjecaja održivo pridonose razvoju gospodarstva. Mnogi poslovni subjekti također su zainteresirani za rješavanje društvenih i ekoloških izazova, a inicijative s utjecajem vrlo su cijenjene i potrebne.
Kako vidite ekonomiju utjecaja kao dio ukupne ekonomije?
Ekonomija utjecaja se često smatra nišnom, ali to bih osporio. Mnoge profitne tvrtke imaju načela ili misije koje stavljaju društvenu ili ekološku vrijednost ispred isključivo financijske dobiti. Čak i velike tvrtke poput Googlea imaju ciljeve vođene utjecajem, primjerice demokratizaciju znanja. Mnoge male tvrtke nastaju s ciljem doprinosa lokalnoj zajednici, poput poboljšanja pristupa obrazovanju ili promicanja zdravog načina života. Iako moraju ostvariti profit za preživljavanje, motivacija im je često utjecaj. Ekonomija utjecaja može se činiti nišnom ako se definira preusko, ali brzo raste i vjerujem da će imati sve veći značaj.
Koji su, po vašem mišljenju, ključni faktori uspjeha ili neuspjeha poduzeća utjecaja?
Faktora uspjeha ima mnogo i kompleksni su; oni koji ih sve svladaju mogu postati bogati i poznati. To uključuje kompetencije, posvećenost, realnu procjenu tržišta, poslovno planiranje, financijsku podršku, prave partnere (posebno financijske partnere) i posebne financijske alate koji omogućuju održivost i rast. Cilj poduzeća treba adresirati značajan društveni ili ekološki problem s tržišnim potencijalom. Postoje i mnogi drugi faktori uspjeha, a neki nedostaci mogu se nadoknaditi snagom drugih. Na primjer, često se smatra da osnivač mora imati ekstremnu predanost i izdržljivost, ali to se može nadoknaditi dobro usklađenim timom. Lokalni ekosistem podrške je također važan, ali se može nadomjestiti i međunarodnom podrškom.
Je li teže voditi start-up s utjecajem nego običan start-up?
Na temelju istraživanja koje sam proveo s kolegom Peterom Vandorom, anketirali smo oko 900 poduzetnika globalno preko ImpactHub mreže. Naša hipoteza bila je da je za osnivače start-upova s utjecajem teže ispuniti zahtjeve, od društvenih do financijskih, pa se lakše izgaraju. Međutim, podaci su pokazali da smislen rad u start-upovima s utjecajem pozitivno djeluje na mentalno zdravlje osnivača i da osjećaju manji teret povezan s radom, što može smanjiti izgaranje. No, problem nastaje kad se uključe profitno orijentirani investitori koji traže visoke financijske prinose, što predstavlja veliki pritisak. Ovaj pritisak može se smanjiti ako investitori prihvaćaju socijalni ili ekološki utjecaj kao glavnu vrijednost.
Kako banka, konkretno Erste, može pomoći razvoju ovih poduzeća ili ekosustava?
Uloga banaka je pružiti financiranje dok pomiču granice društvenog bankarstva. Svaka zemlja ima svoje zakone o bankarstvu, dugovima i kapitalu, ali ne možemo očekivati da osnivači ili njihove obitelji snose sav financijski rizik. Inovativni modeli financiranja su ključni, a velike banke poput Erste moraju biti lideri. Mogli bi, primjerice, razviti fondove društvenog utjecaja koji nude kapitalna ulaganja perspektivnim start-upovima. U regiji je “kultura kapitala” još slaba, a malo je izravnih poslovnih investitora. Zamislio bih model gdje banke predselektiraju poduzeća, procjene rizik i predstave ih potencijalnim investitorima, uključujući pojedince svjesne rizika.
Što mislite o programima za jačanje kapaciteta poduzeća, posebno o novom Marc Impact programu?
Nisam vidio mnogo programa za poduzeća utjecaja. Postoje programi za start-upove, uglavnom inkubatori koji pomažu u razvoju poslovnih ideja s fokusom na realizaciju. Marc Impact program je drugačiji, namijenjen je već razvijenim poduzetnicima koji žele postati spremni za financiranje i istinski jača kapacitete tima. Program kombinira teoriju i praktičan rad – sudionici rješavaju svoje stvarne izazove uz podršku mentora i stručnjaka. Razvija se ne samo projekt, nego i sam poduzetnik. Tijekom 10+ godina NGO Academy programa naučio sam da ako razvijemo osobu, iako projekt ne uspije, znanje ostaje i sljedeći projekt može uspjeti.
Čuje se da je Austrija ispred u razvoju socijalne ekonomije i poduzeća utjecaja. Je li to istina i kako bi CEE mogao sustići?
Nisam siguran da je Austrija toliko ispred. U CEE ima mnogo ljudi spremnih na velike borbe. Austrijski akteri su, rekao bih, “deblji i zadovoljniji” – mnogi socijalni servisi djeluju u oligopolskom sustavu s državom. Austrija je razvijena socijalna država, ali nije naročito inovativna. Postoji uvjerenje da država treba riješiti sve, dok se u istočnoj Europi vidi veća želja za aktivnim djelovanjem.
Zašto u CEE ipak ima manje razvijenih poduzeća utjecaja spremnih za financiranje?
To je uglavnom zbog financijskog ekosustava i raspodjele bogatstva. U Austriji ima više bogatih pojedinaca i kompanija koji žele ulagati u društveno odgovorne projekte. U CEE je manje takvih investitora. Kad bi bilo više sredstava, više poduzetnika s utjecajem bi se usudilo rasti. Čak i u bankarstvu, više banaka u Austriji nudi društveno bankarstvo nego u CEE. Erste bi mogao igrati veću ulogu u CEE nego u Austriji u financiranju poduzeća utjecaja. Također, u CEE nedostaju investicijske strukture koje financiraju poduzeća ispod kriterija banaka, često od privatnih manjih investitora.
Kako vidite obrazovanje za socijalna i poduzeća utjecaja u regiji? Ima li prilike za učenje na fakultetima?
Čak ni u Austriji nije razvijeno. Naša WU Vienna ima Institut za nonprofit menadžment s dva kolegija o socijalnom poduzetništvu. Općenito, obrazovanje za poduzetništvo, naročito s utjecajem, slabo je u CEE. Mislim da je većina zemalja CEE propustila priliku za temeljitu reformu visokog obrazovanja nakon pada željezne zavjese. Mnogi talentirani studenti iz CEE studiraju u inozemstvu, ali se rijetko vraćaju. Najjače su studije o utjecaju u Velikoj Britaniji, a dobre su škole i u Skandinaviji, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. No, menadžment poduzeća utjecaja uglavnom se uči izvan fakulteta, kroz praksu i programe poput Marca ili institucije poput ImpactHuba.